Srijeda, 22 rujna, 2021

Bez puno pompe, otvaranja šampanjca i rezanja vrpci, pušten je u pogon ‘Sjeverni tok 3’ – iz Bjelorusije u EU!

Autor:

Kategorija:

‘Sjeverni tok 3’ koji je EU pustila u pogon koncem lipnja, radi punim kapacitetom! Doduše, Vijeće EU, uvodeći 24. lipnja sankcije protiv Bjelorusije, nije namjeravalo time pustiti u pogon ‘Sjeverni tok 3’, no kada su ulili ‘posljednju kap koja je prelila čašu strpljenja’ bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukšenka, bilo je prekrasno.

Tim ‘Sjevernim tokom 3’ (to, naravno, nije službeno ime, već smo ga tako krstili na našem portalu budući da nam se učinilo prikladnim) u EU se ne isporučuje ruski plin ili nafta, već u Europsku uniju hrpimice stiže donedavno tražena, hvaljena, žarko željena i izrazima dobrodošlice dočekivana ‘roba’ za koju se u posljednje vrijeme ipak počelo shvaćati da je zapravo riječ o ‘toksičnom otpadu’. Kojeg bi se sada najradije rješavali oni koji su još donedavno sve gorljivo uvjeravali u nužnost i dobrobiti njegovog uvoza, a one koji se nisu slagali s takvim narativom vrijeđali, optuživali, a nerijetko i strogo kažnjavali. Kome nije do ovog trenutka jasno, da pojasnim: iz Bjelorusije su u Litvu nagrnule rijeke ilegalnih migranata – iz Afrike, Pakistana, Afganistana, Bangladeša…

‘Vaxeri’ iz dalekih zemalja u Minsku se odmah predomislili, pa po slijetanju uništili dokumente i za Litvu!

No prije izvještaja iz Litve, valja priču staviti u kontekst, vratiti se malo u nedavnu prošlost: Bjelorusija, bliski saveznik Rusije kojom suvereno i čvrstom rukom već dugo vlada predsjednik Aleksandar Lukašenko, godinama je bila meta zapadnih zagovaratelja ‘ljudskih prava i sloboda’, ‘demokracije’ i sličnih fraza iza kojih se, zapravo, krila Hitlerova strategija ‘Drang nach Osten’ – širenja na istok. Uspješno prethodno odrađena u mnogim državama koje graniče s Rusijom i koje su do pada ‘željezne zavjese’ i raspada SSSR-a bile dijelom tzv ‘Istočnog bloka’. Isti recept pokušavan je i s Bjelorusijom: strane ili sa strane financirane ‘Nevladine udruge’, protesti, demonstracije, ‘obojene revolucije’…, sve već puno puta viđeno i prožvakano. Negdje je išlo lakše, negdje teže, negdje nije prošlo, pa se nakon ‘mirnih, spontanih protesta’, krenulo oštrije.

Aleksandar Lukašenko ne samo da se pokazao kao ‘pretvrd orah za drobljenje’, već je istog trena odgovorio na sankcije

Ali u Aleksandru Lukašenku režiseri su naišli na, za čak i za njihove krvoločne očnjake, pretvrd orah. No nisu odustajali. Od susjednih Poljske i, posebno, Litve, napravili su ‘Place d’armes’ – logističke baze iz kojih se rukovodilo operacijama svrgavanja Lukašenka, iz kojih su djelovali zapadu mili oporbenjaci i koje su pružale utočišta onima koji su tamo iz Bjelorusije sklonili – neki doista bježeći od reperkusija, a mnogi dragovoljno, koristeći svoj status ‘disidenata’ za dobivanje azila. Poput, Svetlane Tihanovskaye, predsjedničke kandidatkinje na izborima koja je dobila oko 10.12 % glasova, za razliku od Lukašenkovih nedostižnih 80.10%.

Tihanovskaya, majka dvoje djece koja se u utrku na predsjedničkim izborima uključila revoltirana time što joj je suprug uhićen od režima, do tada kućanica, nakon izbora je se s djecom preselila u Litvu. Ondje je tretirana kao ‘predsjednica’ kojoj su ukrali izbore, primana je u Vijeće EU, Bijelu kuću, State Department…

Iz sigurnosti Litve je Lukašenka rušio i mladi aktivist Roman Protaševič, obilno financiran novcem raznih zaklada, a putem svog kanala na društvenoj mreži Telegram koordinirao je i prosvjedima koji su postajali sve nasilniji. Bjeloruske vlasti stavile su ga na popis terorista, zbog organiziranja prosvjeda protiv vlasti. A kada je koncem svibnja 2021. s prijateljicom letio sa odmora na Cipru za Litvu letom ‘Ryanaira’ koji je prolazio iznad njegove domovine, pod izgovorom da je stigla dojava o navodnom podmenutom eksplozivu u zrakoplovu, bjeloruski borbeni zrakoplov MIG-29 prizemljio je putnički na aerodrom u Minsku. Zbog ‘protueksplozivnog pregeleda’ putnici su izvedeni van. Tu je, naravno, Protaševič uhićen. A po dostupnim informacijama hrabrost koju je pokazivao nagovarajući preko web-a svoje vršnjake u Bjelorusiji na napade protiv policije, naglo je iščezla, tako da na temelju njegovih iskaza još uvijek bjeloruske službe ‘skupljaju’ njegove suradnike.

Protaševič se, nakon prisilnog prizemljenja i uhićenja slomio, a zapad, posebice Litva gdje je živio, odmah su krenuli sa sankcijama protiv Bjelorusije

Tek desetak dana prije obzanjeno je kako su ruske tajne službe u suradnji s bjeloruskim osujetile pomno pripreman državni udar koji nije uključivao samo Lukašenkovo svrgavanje s vlasti već i njegovu fizičku likvidaciju i likvidaciju njegove obitelji, djece i žene. Lukašenka taj plan zasigurno nije razveselio.

Uglavnom, nakon uhićenja Protaševiča digla se medijska i politička hajka na Lukašenka i njegov režim od strane EU i SAD-a, a posebno iz Litve. Sve je rezultiralo uvođenjem oštrih sankcija protiv Bjelorusije i režima na vlasti 24. lipnja ove godine.

No nije prošlo dugo i Lukašenko se dosjetio jadu i posegao za oprobanim receptom kojim se služi i turski vođa Erdogan, ali i neki drugi vođe iz ‘regiona’, koji je modificirao na bjeloruski način: Bjelorusija je, naime, ekspresno uvela bezvizni režim za državljane afričkih, bliskoistočnih i svih zemalja ‘trećeg svijeta’ iz kojih su EU do sada ilegalni migranti masovno dolazili ‘Balkanskom rutom’ ili ‘Mediteranskom rutom’.  

Od 5 do desetak tisuća dolara vrijedan ‘zdravstveno-turistički aranžman’ uključuje povratnu aviokartu, vizu koja vrijedi 5 dana i cijepljenje protiv koronavirusa!

Naravno, brojni i dobro društvenim mrežama umreženi zainteresirani ‘turisti’ pohrlili su punim čarter letovima za Minsk. No, svi su, izgleda, tijekom leta ili po slijetanju naglo promijenili mišljenje i postali ‘antivaxeri’, zaboravili na onu – ‘Budi odogovoran, cijepi se!’, pa iz Zračne luke, umjesto u hotele i razgledavanje znamenitosti i u ambulante, zaputili se odmah prema fluidnoj granici s Litvom – guste šume bez ozbiljnijih prirodnih ili umjetnih prepreka.

I kroz, neplanirani, ‘Sjeverni tok 3’, samo u prvom tjednu srpnja u Litvu se prelilo gotovo 800 migranata. Za ilustraciju: u prvih 6 mjeseci ove godine registrirano je njih tek nešto više od 600! A u razdoblju od 2018. do 2020. godine ukupan broj ilegalnih migranata koji su ušli u Litvu jedva je prešao 100!

Litva je proglasila izvanredno stanje, uz pomoć EU krenula je izgradnja kampova kapaciteta za 40.000 migranata, vrišti Litavska premijerka Ingrida Šimonytė u histeriji zaziva pomoć iz Brisela i Washingtona, a Ylva Johansson, komesarka EU komisije ljutito izjavljuje kako je ‘apsolutno neprihvatljivo korištenje ilegalnih migranata’ protiv EU!

‘Apsolutno je neprihvatljivo’ iskorištavanje migranata protiv EU, kaže komesarka.

Briga za ‘ljudska prava’ naglo je splasnula dolaskom ‘potrebitih’, mahom Afrikanaca, Arapa, Afganistanaca i Pakistanaca koji tumaraju šumama Litve tražeći put prema Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, Nizozemskoj… Jer, svjesni su, kažu, kako je Litva u gospodarski lošijoj situaciji, pa im ne može pružiti životni standard kakav, uvjereni su, zaslužuju.

Naime, službene, ranije navedene brojke zacijelo, su tek ‘vrh ledene sante’, ali i one su uspaničarile zatečene i šokirane Litavce, nespremne na dolazak svojih novih sugrađana. Ne samo nespremne, nego i, blago rečeno, ne baš oduševljene ‘gostima’. Pojedini litavski mediji, mahom portali, objavljuju šokantne ispovjedi prestravljenih lokalaca koji u šumama ili u selima nailaze na grupe Afrikanaca koji se raspituju ‘gdje je put za Pariz ili Berlin’. Zabilježeni su i prvi incidenti, premda mainstream mediji i ondje to brižljivo prikrivaju. Svi ilegalci su, jasno, bez ikakvih dokumenata koje su prije prelaska granice uništili i bacili, pa one koje policija i graničari uspiju ‘uloviti’ registriraju na temelju onog što im ovi izjave – osobne podatke, dob, motive dolaska…

‘Ljubav’ između domaćeg stanovništva i pridošlica obostrana je. Na primjer, više od stotinu njih smješteno je u lokalnoj školu u mjestu Kapchamestis. Voditeljica tog improviziranog migrantskog centra koji radi za kompaniju koja je s vlastima potpisala ugovor o isporuci hrane ‘štićenicima’, užasnuto je novinarima izjavila kako im se hrana, a upozoreni su kakvu hranu žele jesti novopridošlice, dostavlja u termosicama. Nakon što ih isprazne, pojedu svoje obroke, migranti im iste te termosice vraćaju. No ne oprane i čiste već opet napunjene. Ovaj put njihovim vlastitim izmetom. No možda je to način na koji zahvaljuju na gostoprimstvu?

Video s engleskim prijevodom koji slikovito pokazuje što se zbiva u Litvi

Poljaci su vrlo brzo shvatili da migrante prema željenim destinacijama put vodi na njihovu granicu, a ako se, kako je Litva već započela graditi ogradu i postavljati zapreke od žilet žice i strože kontrolirati svoju granicu, i njihova granica s Bjelorusijom bi uskoro mogla doći ‘na red’. Ionako, ako krenu kuda su naumili, migrantima je neophodno proći Poljsku, a Poljaci ih ne namjeravaju dočekivati s transparentima dobrodošlice. Ne uspiju li u Poljsku, put ih može odvesti južnije, u Ukrajinu, preko koje bi se nastojali dočepati zapada, no tu su Slovačka, Mađarska i Rumunjska koje će biti spremne za zaštitu svojih granica. Iz Litve im, u tom slučaju, preostaje jedino gore, na sjever, kroz Latviju u Estoniju i dalje… Nema dalje.

‘Vaxeri’ će se po svoj prilici namučiti dok se ne probiju do željenih destinacija gdje će, vjeruju, dobiti životni standard kakav zaslužuju. Ili će ostati u Litvi

Stoga, biti će zanimljivo pratiti narednih mjeseci razvoj događaja jer, kako stvari stoje, EU bi Litvu mogla ‘žrtvovati’ i pretvoriti u novi hot spot za desetke i stotine tisuća novopridošlih ‘Europljana’. Ionako su tu baltičku državu napustili mnogi Litavci, redom mladi, radno sposobni, koji su bolji život pronašli u Irskoj, Švedskoj, Njemačkoj… Zvuči poznato?

Nismo zluradi (ok, možda malo), no ako ništa drugo, isti ovi koji sada vrše nuždu u termosice u Litvi, teško da će se dovući do Lijepe naše. Na našu sreću, a tugu ‘domaćih’ ‘Welcome migrants’ organizacija. Stoga, i EU i Lukašenko su nam, barem na kratko, dozvolili da odahnemo.

Pročitajte više

Povezani članci