Svi oni koji ušteđen novac čuvaju u stranoj valuti – u eurima ili dolarima, u posljednja dva mjeseca postali su nešto bogatiji, dok će onima koji otplaćuju kredite s valutnom klauzulom, nova rata biti veća.

Samo od prošlog je mjeseca naime, kuna u odnosu na euro oslabila za oko 3 %, a i euro je prilično pao u odnosu na američki dolar. Naime, dok ste za 1000 dolara u siječnju, na današnji dan, mogli dobiti oko 6 tisuća kuna, sutra za istu svotu dobiti ćete čak 7 tisuća – tisuću kuna više!

U sjeni epidemije koronavirusa kojom se, s pravom, bavi većina medija, a novinske stranice i TV emisije je, uz epidemiju, punio i puniti će narednih dana i potres koji je uništio dosta zgrada u Zagrebu, dok su se zbog epidemije ugasile onih još nekoliko tvornica koje nisu stigli potpuno upropastiti, dok su hrvatske njive obrasle u korov, a staje ispražnjene, kuna je, izgleda, krenula nizbrdo.

Ekonomski stručnjaci tvrde kako je, dugoročno, za Hrvatsku to dobar scenarij jer jeftina kuna i skupi euro znače okretanje Hrvatske vlastitoj proizvodnji i smanjenju uvoza.
Skupa kuna je, uz sve ostale čimbenike kojih, nažalost ne nedostaje, upropastila domaću proizvodnju, posebice poljoprivredu, no u bližoj budućnosti ovaj pad kune, uz veće rate kredita, teško da će sniziti cijene u našim trgovinama koje su ionako uglavnom u vlasništvu stranaca i u kojima se prodaje mahom roba iz uvoza. Čak i maslinovo ulje, sjemenke koštica bundeve, voće, povrće, meso…

U situaciji u kojoj, dakle, to malo preostale proizvodnje stoji, u već vrlo izglednom krahu turističke sezone u Hrvatskoj, a turizam sudjeluje u BDP-u RH s 20-ak posto i to izravno, a neizravno i više, u poljoprivredi koja će tek osjetiti posljedice ovog zadnjeg vala hladnoće, snijega i mraza…, kratkoročno, ne piše nam se dobro. Jedina svjetla točka je da je RH već odradila polovicu svog mandata kao predsjedateljica EU, no plaši podatak da nam je ipak ostalo još skoro tri mjeseca vremena. Da sve skupa odradimo onako kako samo mi znamo.