Srijeda, 22 rujna, 2021

Nijemci na cijepljenje u Rusiju, Hrvati u Mađarsku, Bosanci u Srbiju… Dok Europska agencija za lijekove mudruje…

Autor:

Kategorija:



Njemačke turističke agencije organiziraju SputnikV turistička putovanja u Rusiju!

‘Jučer sam dobila drugu dozu’, ponosno je fizioterapeutkinji obznanila prije dva tjedna gospođa koja je ležala nedaleko od mene, u dvorani za fizioterapiju koju posljednjih tjedana svakodnevno posjećujem.
‘AstraZeneca?’, znatiželjno je upitala ova.
‘Ne. Pfizer!’, ponosno se pohvalila gospođa, dok su joj mišići natkoljenice pulsirali stimulirani elektrodama.
‘Ja sam primio prvu dozu Moderne!’, uključio se u razgovor gospodin koji je u kutu vrtio pedale sobnog bicikla.
Šutio sam, odbrojavajući ponavljanja vježbe noge s utegom od tri kilograma na potkoljenici. Još sedam, pa sam došao do 50, zadovoljno sam zaključio teško dišući ispod maske. Kao i svi ostali u dvorani, naravno. I ovi cijepljeni i necijepljeni, poput mene.
Neki dan, ista dvorana, isti pacijenti, medicinsko osoblje… I nove vijesti:
‘Pfizer: Možda će biti neophodna i treća doza!’
‘Moderna: Loše vijesti – proizvodnja se neće moći ubrzati, učinkovitost manja od očekivane!’
‘AstraZeneca: Norveška odgađa upotrebu, Danska obustavlja cijepljenje!’
U dvorani tišina, svatko šutke radi svoje vježbe, o cijepljenju nitko više ne priča.
Rezimiram u sebi kronologiju euforije oko cjepiva u Hrvatskoj, potaknut netom prije pročitanom vijesti kako u Njemačkoj kreće cijepljenje ruskim cjepivom Sputnik V, a uskoro u pogonima u Bavarskoj kreće i proizvodnja tog cjepiva, po ruskoj franšizi. Kod nas se Sputnik V više niti ne spominje. A o kineskom cjepivu, jednim od njih – Sinopharmovim – cijepio se moj prijatelj iz Beograda, ovdje se ni ne govori. Barem ne javno.
‘Ne, nisam se cijepio, čekam. Iskreno, ako bi bio prisiljen, kinesko bih najradije jer ima najmanje nuspojava, a i tehnologija proizvodnje cjepiva tog tipa je dobro poznata već pola stoljeća. Ako ne kineskim, onda ruskim…’, samo dan ranije mi je rekao prijatelj, liječnik – specijalist u jednoj zagrebačkoj bolnici. Drugi prijatelj, kirurg još mi je prije mjesec, dva, kazao kako se nije, niti ima namjeru cijepiti, a slične sam odgovore dobio od još nekolicine liječnika s kojima sam razgovarao.
A još koncem prošle godine, u prosincu, prisjećam se, ravnatelj HALMED-a Siniša Tomić, sa zadovoljstvom je izjavio, prenijela je Hina, kako kroz nekoliko dana u Hrvatsku stižu prve doze cjepiva protiv ‘pandemije’ COVID-19.

Ravnatelj HALMED-a najavio je dolazak prvih doza cjepiva u RH dan prije nego što je Europska agencija za lijekove odobrila prvo cjepivo!

Doduše, ravnatelj HALMED-a izjavio je to prije nego što je Europska agencija za lijekove odobrila i jedno cjepivo!
I doista, samo 6 dana nakon objave izjave ravnatelja HALMED-a, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i koordinatori distribucije dočekali su prve doze, a vidno ponosan Capak čak je pozirao sjedeći na kutiji punoj cjepiva Pfizer-BioNTech.

Dan nakon Božića, stigla je prva pošiljka


– Ovo je najvažniji događaj od početka pandemije. Od sutra krećemo s cijepljenjem najugroženijih skupina stanovništva na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Cjepivo se sutra distribuira županijskim zavodima koji će organizirati cijepljenje korisnika domova za starije, zdravstvenog osoblja koje radi s covid cjepivom i djelatnika hitne medicine. Iz HZJZ-a pozivaju građane da se odazovu cijepljenu u skladu sa sloganom kampanje za cijepljenje “Misli na druge – cijepi se”. Dosad je Hrvatska osigurala 5.905.000 doza cjepiva a cilj je da se protiv koronavirusa cijepi minimalno 70 posto građana. Milijun doza naručeno je od Pfizera i BioNTecha, 2, 7 milijuna od AstraZenece, 900.000 doza od Johnson&Johnsona, milijun doza od Moderne te 300.000 tisuća doza cjepiva CureVac, objavili su zvučno hrvatski mainstream mediji dan iza Božića.
Hrvatska je, dakle, naručila gotovo 6 milijuna doza cjepiva prije nego je i jedno od njih prošlo evaluaciju Europske agencije.
No, možda se činjenica da su ih, unatoč tome, naši stručnjaci naručili, može donekle objasniti i malo poznatom činjenicom da u Upravnom odboru te iste EMA-e sjede i dvojica naših predstavnika! Naravno, puka je koincidencija da su hrvatski članovi Upravnog odbora EMA-e, ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HALMED-a Siniša Tomić.

U EMA-i su zbunjeni unatoč tome što im u Upravnom odboru sjede dvojica vrhunskih hrvatskih stručnjaka. Ili baš zato?


Kroz sve se, dakle, vijesti u EU, a posebno kod nas, provlači ta čarobna kratica ‘EMA’ – European Medical Agency, čelna europska institucija bez čijeg blagoslova, bar prema našim stručnjacima, niti jedno cjepivo neće biti odobreno u RH.
‘U nabavi ruskog cjepiva Sputnjik V ključnu ulogu imat će Hrvatska agencija za lijekove, a njezin ravnatelj Siniša Tomić rekao je u srijedu da će se čekati odobrenje Europske agencije za lijekove. Objasnio je da je riječ o centraliziranom postupku koji podliježe ocjeni europske agencije za lijekove – EMA, a u konačnici slijedi odobrenje Europske komisije koje vrijedi za sve države članice EU-a i to je regularan postupak koji cjepivo mora proći’, prije dva je mjeseca izjavio čelni čovjek HALMED-a.

Malo valja, malo ne valja. Igraju se s nama kao s pokusnim kunićima



Od tada je prošlo gotovo četiri mjeseca. Četiri mjeseca nemuštih objašnjavanja o nuspojavama određenih cjepiva, o poteškoćama s isporukama, o nepravednoj raspodjeli unutar EU, razvlačenju vremenskog razmaka između dvije doze, četiri mjeseca zbunjujućih statistika, novih valova, novih mjera…

Vrhovni EU autoritet za cjepiva u kojem sjede i dvojica Hrvata. Pogodite tko su?



Kroz sve se vijesti u EU, a posebno kod nas, obično provlači čarobna kratica ‘EMA’ – European Medical Agency, čelna europska institucija bez čijeg blagoslova, bar prema našim stručnjacima, niti jedno cjepivo neće biti odobreno u RH.
‘U nabavi ruskog cjepiva Sputnjik V ključnu ulogu imat će Hrvatska agencija za lijekove, a njezin ravnatelj Siniša Tomić rekao je u srijedu da će se čekati odobrenje Europske agencije za lijekove. Objasnio je da je riječ o centraliziranom postupku koji podliježe ocjeni europske agencije za lijekove – EMA, a u konačnici slijedi odobrenje Europske komisije koje vrijedi za sve države članice EU-a i to je regularan postupak koji cjepivo mora proći’, prije dva je mjeseca izjavio čelni čovjek HALMED-a.

Peretprošlog tjedna, jedne dnevne novine ponosno objavljuju podatak HZJZ kako je u Hrvatsku stiglo 617.516 doza raznih cjepiva (koje je odobrila EMA, naravno)! Dakle, gotovo deset puta manje nego što je HZJZ najavio prije četiri mjeseca. S tim da je cijepljeno 500.000 građana. Prema istim podacima, trećina je cijepljena cjepivom koje se zabranjuje u brojnim europskim državama, unatoč odobrenju EMA-e! Nismo baš neki matematičari, no vjerujemo da će se netko od čitatelja poigrati kalkulatorom i ovim brojkama, pa pokušati riješiti ovu jednadžbu.

Matematiku objavljenu prije 5 dana u jednim mainstream dnevnim novinama pomalo je teško objasniti

Česte su u posljednje vrijeme i vijesti koje dopiru u mainstream o tome kako se hrvatski građani odlaze cijepiti u susjedne države u kojima se cijepi i kineskim i ruskim cjepivima – BiH, Mađarsku, Srbiju…

Zbunjen svim tim informacijskim kaosom, nerazmjerima u brojkama, datumima, kontradikcijama u objašnjenjima o nuspojavama, odlučio sam se obratiti izravno EMA-i, koja je, primjerice, zahtjev za odobrenje u EU ruskog cjepiva Sputnik V zaprimilo još 04. ožujka, no za razliku od nekih drugih cjepiva koja su ekspresno odobrena, neka poput Pfizerovog za samo 20-ak dana, Sputnik V EMA još uvijek nije odobrila iako je u upotrebi u nekim državama EU poput Mađarske, a iz nekih drugih, poput Njemačke, novoosnovane turističke agencije zgrču novac organizirajući ‘turistička putovanja u Rusiju u koja je uključeno – i cijepljenje!!!

Da se razumijemo, svrha ovog teksta niti u kom slučaju nije sugeriranje čitateljima da se cijepe ili ne, naprotiv. Mi znamo da su naši čitatelji pametni ljudi koji misle svojim glavama. Još manje nam je namjera unošenje bilo kakve smutnje oko postojanja koronavirusa. On postoji – poznajem ljude koji su ga preboljeli, poznavao sam neke koje je ta opaka bolest ubila. Je li prije bila kokoš ili jaje? Odnosno, je li prvo nastao virus, pa su onda stvarana cjepiva ili se priča obrnuto odvijala, najvjerojatnije nikada nećemo saznati. No ono što sa sigurnošću znamo jest da je najveći dio čovječanstva teško pogođen – ne samo mogućnošću zaraze virusom već i gospodarski upropašten, rascjepkan, kao i da je pandemija ili plandemija, kako ju tko već naziva, malom broju ljudi na svijetu u ruke dala neograničenu moć, donijela astronomske zarade. Ovaj je tekst, naprosto, nastao kako bi čitateljima razastrli na jednom mjestu barem dio nelogičnosti, čudnovatih koincidencija i obmanjivanja javnosti kojem svjedočimo već godinu dana.





Pročitajte više

Povezani članci